Strahovi su opravdani: Rat u Hrvatskoj kao završna faza homogenizacija i razdvajanja među nacionalnim grupama u Bosni i Hercegovini
Ključno pitanje
Kako je rat u Hrvatskoj utjecao na završetak procesa homogenizacija i podjela u Bosni i Hercegovini?
Obrazloženje radionice
Osnovna ideja radionice je da se na osnovu izvještaja sa ratišta u Hrvatskoj (ovdje konkretno na primjeru izvještavanja iz Hrvatske Kostajnice) i napisa u štampi “suprotstavljenih strana” i iz Bosne i Hercegovine multiperspektivno i uz aktivan rad učenika obradi pitanje utjecaja rata u Hrvatskoj na završetak procesa homogenizacija i podjela u Bosni i Hercegovini u širem jugoslavenskom kontekstu. Za primjer su uzeti izvještaji republičkih televizija i utjecajnih novina koji su bili gledani i čitani u Bosni i Hercegovini. Poseban fokus dat je na razotkrivanju korištenog modela dokazivanja da se historija ponavlja (stradanje vlastite grupe i historijsko neprijateljstvo druge/drugih). Pri tome se u najvećoj mjeri pravi poveznica s drugim svjetskim ratom i vremenski nedefiniranim historijskim pravom na teritorij i pravednom borbom svoje grupe. Iako je teško precizno izmjeriti koliki je bio utjecaj ratnih dešavanja u Hrvatskoj kod pojedinih nacionalnih grupa u BiH u cjelini ili u pojedinim krajevima, događaji koji su uslijedili nakon toga su dokaz snažnog i vjerovatno odlučujućeg utjecaja rata na završetak procesa nacionalnih homogenizacija i podjela. Svakodnevno prikazivanje ratnih scena, stradanja civila i uništavanja i paljenja domova i drugih ratnih strahota nesumnjivo su dodatno pojačavali strahove kod običnih ljudi u Bosni i Hercegovini što je iskorišteno za završetak pomenutog procesa.
Cilj
Učenici kroz analizu izvora trebaju prepoznati opći model i definirati argumente koji su korišteni za završetak procesa homogenizacije pojedinih nacionalnih grupa i produbljivanje podjela. Krajnji cilj radionice i aktivnosti u njoj je da učenici prepoznaju načine jednostranog medijskog izvještavanja i manipulacijom informacija koje se takvim izvještavanjima vrše te budu svjesni opasnosti od nekritičkog prihvatanja medijskog izvještavanja.
Način rada
1. korak: Nastavnik daje učenicima instrukcije o načinu rada. Nastavnik u uvodnom dijelu objašnjava terminologiju izvora i percipiranje pojmova i simbola iz drugog svjetskog rata koji se kroz izvore koriste: ustaša, četnik, šahovnica, kokarda, petokraka, mrtvačka glava.
2. korak: Nastavnik dijeli učenike na tri grupe u okviru kojih će analizirati izvore uz pomoć postavljenih pitanja.
3. korak: Svaka grupa ima zadatak da pregleda i analizira izvore (video izvori i tekstualni izvori) na osnovu postavljenih pitanja.
Grupa 1: fokusira se na materijale koji se odnose na izvještavanje hrvatskih medija o ratu. Učenici se posebno trebaju fokusirati na upotrebu terminologije i simbolike u tim izvještajima.
Grupa 2: analizira izvore o srpsko- crnogorskom izvještavanju medija o ratu i upotreba terminologije i simbolike u tim izvještajima.
Grupa 3: analizira izvore o izvještavanju bosanskohercegovačkih i jugoslovenskih medija (YUTEL) o ratnim dešavanjima u hrvatskoj, upotrebu terminologije i simbolike u tim izvještajima.
4. korak: učenici prezentiraju svoje zaključke, i uz moderiranje nastavnika analiziraju izložene analize izvora i odgovore na pitanja. Prezentirani argumenti i zaključci se upoređuju, te se na osnovu njih kroz pitanja za završnu diskusiju pokušavaju dati odgovor na ključno pitanje: Kako je rat u Hrvatskoj utjecao na završetak procesa homogenizacija i podjela u Bosni i Hercegovini?
5. korak: Učenici uz pomoć nastavnika trebaju zajednički da naprave izvještaj o navedenom događaju koristeći se činjenicama koje se pojavljuju u svim varijantama izvještavanja, te da odgovore na pitanje za završnu diskusiju i ocjenu: Kakvu opasnost nosi nekritičko prihvatanje medijskog izvještavanja?
Pitanja za grupni rad sa izvorima i završnu raspravu
1. Na šta se se posebno fokusiraju izvještači sa terena?
2. Da li je u fokusu izvještaja sudbina samo njihove grupe ili oni polaze s pozicija univerzalnih ljudskih vrijednosti?
3. Ima li sličnosti u izvještavanju?
4. Koliko je rat u okruženju mogao biti iskorišten za završetak procesa homogenizacije i podjela?
Objašnjenje
Ovim postupkom učenici će biti u mogućnosti da se samostalno upoznaju sa izvorima, razmjene razmišljanja do kojih su sami došli i odrede izlagača. Radionica se izvodi u okviru časa u trajanju od 90 minuta. U slučaju da se radionica izvodi u okviru časa od 45 minuta učenicima podijeliti po 2 tekstualna izvora i nastaviti dalje kako je gore opisano.
