1. Uvod u rat devedesetih: Zlo/upotreba prošlosti u homogenizacijama i razdvajanjima među nacionalnim grupama u Bosni i Hercegovini
Ključno pitanje
U kojoj je mjeri i na koji način zlo/upotrebljavana prošlost na različitim društvenim i političkim nivoima u procesu povezivanja (homogenizacije) i stvaranja nacionalnih podjela u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji?
Obrazloženje radionice
Osnovna ideja radionice je da se na osnovu raznovrsnih izvora (prije svega video zapisa i napisa u štampi) razmotri zlo/upotreba prošlosti u cilju homogeniziranja vlastite grupe i podvlačenja oštre razlike sa drugim sličnim nacionalnim grupacijama u Bosni i Hercegovini u predvečerje rata, a sve u širem jugoslavenskom kontekstu. Poseban fokus je stavljen na analizu “upozoravanja vlastite grupe da im se historija ne ponovi”, posebno ona u kojima je njihova nacionalna grupa doživljavala zločine od strane druge suparničke (srodne) grupe. U tom procesu je najviše korištena novija historija (posebno zločini u drugom svjetskom ratu). Predmet obrade biće i skriveno favoriziranje svoje grupe, a ignoriranje drugih, bilo da se radi o kulturnom doprinosu ili (posebno) o žrtvama u prošlosti.
Cilj
Da učenici analizom izvora, selektiranjem podataka, izvlačenjem argumenata, njihovom prezentacijom i sučeljavanjem dođu do zaključka koliku je važnost igrala zlo/upotreba historije u procesu nacionalnih homogenizacija i pripremi svoje grupe za mogući nadolazeći sukob. Krajnji cilj je da učenici razvijaju osjećaj za univerzalne ljudske vrijednosti koje nisu ograničene na bilo koju i bilo kakvu grupu ljudi.
Način rada
Nastavnik daje učenicima instrukcije kako će se raditi i dijeli ih u tri približno jednake grupe. Svaka grupa dobija dokumente koji se odnose na njihov zadatak:
- izvore iz kojih se vidi proces homogenizacije Srba i stigmatizacije drugih;
- izvore iz kojih se vidi proces homogenizacije Bošnjaka/Muslimana i stigmatizacije
- izvore iz kojih se vidi proces homogenizacije Hrvata i stigmatizacije drugih.
Učenici gledaju, čitaju i analiziraju dobijene izvore vodeći računa o ključnom pitanju i pitanjima koji se konkretnije odnose na zadatak njihove grupe. Rezultat njihovog rada treba biti napisan u vidu teza koje će predstavnik grupe izložiti ostalim učenicima. Grupa 1 predstavlja proces homogenizacije bosanskoherecegovačkih Srba i stigmatizacije drugih; grupa 2 predstavlja proces homogenizacije Bošnjaka muslimana i stigmatizacije drugih; grupa 3 predstavlja proces homogenizacije bosanskoherecegovačkih Hrvata i stigmatizacije drugih. . Poslije toga svi učenici uz moderiranje nastavnika analiziraju izložene argumente (teze) i pokušavaju dati odgovor na ključno pitanje: U kojoj je mjeri i na koji način zlo/ upotrebljavana prošlost na različitim društvenim i političkim nivoima u procesu homogenizacije i stvaranja nacionalnih podjela u Bosni i Hercegovini?
Organizacija časa/radionice
1. korak: Nastavnik daje instrukcije za rad, upoznaje Organizacija učenike sa ključnim pitanjem radionice, upoznaje ih sa historijskim kontekstom, dijeli u tri grupe, daje im izvore za rad i svakoj grupi pojašnjava njihov konkretan zadatak vezano za izvore. (10 min)
2. korak: analiza izvora, rasprava unutar grupe i formiranje teza/zaključaka (40 min)
3. korak: kratko upoznavanje učenika sa izvorima koje su analizirali i prezentacija zaključaka od strane jednog ili dva predstavnika svake grupe (20 min)
4. korak: Završna diskusija kroz prizmu ključnog pitanja koju moderira nastavnik. Učenici se fokusiraju na stavove i argumente sve tri strane i ukazuju na slične i različite elemente, metode i modele u zlo/ upotrebi historije u vremenu raspada Socijalističke Jugoslavije (20 min).
